Akademski rokovnik "Carpe diem"
Uspjeh svakog studenta i stres s kojim se suočava uvelike je povezan s organizacijom vremena i obaveza. Projekt Akademski rokovnik „Carpe diem“ bavi se upravo time. Naime, rokovnik je usmjeren na podizanje kvalitete života studenata kroz olakšavanje organiziranja obaveza i vremena. Rokovnik uz organizacijsku funkciju, ima i funkciju promocije mentalnog zdravlja. Ovo se nastoji postići integracijom različitih informacija i poruka u rokovnik, koje su usmjerene na poticanje sastavnica mentalnog zdravlja. Važnost promocija mentalnog zdravlja prepoznata je od strane različitih organizacija nacionalnog i međunarodnih karaktera, kao što je i WHO koja u svom izvješću[1] 2004. godine iznosi navedeni problem. U prilog ovome svakako idu i rezultati istraživanja kvalitete života studenata u Hrvatskoj (Kovčo Vukadin, 2014.) koji su pokazali da se čak 50% studenata u posljednje vrijeme osjeća pretežito umorno, a čak 41,3% se u posljednje vrijeme osjeća napeto ili nervozno. Nadalje, i samo zagrebačko Sveučilište je potvrdilo ovu potrebu s rezultatima svog istraživanja procjene potreba studenata za podrškom (2014.) gdje se pokazalo kako studenti čimbenik “poteškoće prilagodbe na akademske zahtjeve” vrednuju kao najprisutniji. Uz to, 51% studenata smatra da im je, između ostalog, potrebna podrška u organizaciji vremena i obaveza.
Rokovnik “Carpe diem” nudio bi i prilagođene “psiho testove” koji omogućavaju ispitanicima da sami izračunaju rezultate i pročitaju pripadajuće objašnjenje. Testovi bi se odnosili na podložnost stresu i trenutnu razinu doživljenog stresa. Rokovnik bi bio interaktivan i na razini kreiranja - svi korisnici bi mogli dati prijedloge za njegovo unapređenje, što bi se uvažilo u kreiranju idućeg rokovnika.
Osim toga, rokovnik bi bio univerzalan po pitanju mjeseci i godina. Sadržavao bi kalendarsku tablicu za svaki pojedini mjesec (12) te presjek mjeseci po tjednima. Međutim, nigdje u tablicimama ne bi bili navedeni datumi, već bi postojalo predviđeno mjesto gdje korisnik sam upisuje datum. Na ovaj način, korisnik sam odlučuje hoće li rokovnik koristiti isključivo tijekom akademske godine ili i tijekom praznika. Osim toga, ne može se dogoditi da rokovnik bude nevažeći jer je prošla godina za koju je namijenjen.
Rokovnik “Carpe diem” nudio bi i prilagođene “psiho testove” koji omogućavaju ispitanicima da sami izračunaju rezultate i pročitaju pripadajuće objašnjenje. Testovi bi se odnosili na podložnost stresu i trenutnu razinu doživljenog stresa. Rokovnik bi bio interaktivan i na razini kreiranja - svi korisnici bi mogli dati prijedloge za njegovo unapređenje, što bi se uvažilo u kreiranju idućeg rokovnika.
Osim toga, rokovnik bi bio univerzalan po pitanju mjeseci i godina. Sadržavao bi kalendarsku tablicu za svaki pojedini mjesec (12) te presjek mjeseci po tjednima. Međutim, nigdje u tablicimama ne bi bili navedeni datumi, već bi postojalo predviđeno mjesto gdje korisnik sam upisuje datum. Na ovaj način, korisnik sam odlučuje hoće li rokovnik koristiti isključivo tijekom akademske godine ili i tijekom praznika. Osim toga, ne može se dogoditi da rokovnik bude nevažeći jer je prošla godina za koju je namijenjen.